Usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezika
U ovome radu izvršena je usporedba učestalosti kategorija samoispravljanja neprikladnog izričaja i samoispravljanja različitom informacijom u materinskome (J1) i stranome (J2) jeziku kako bi se dobile nove spoznaje o prirodi funkcioniranja sustava za nadgledanje (monitora) u govornoj proizvodnji i...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
Slavistično društvo Slovenije
2018-01-01
|
Series: | Slavistična Revija |
Subjects: | |
Online Access: | https://srl.si/ojs/srl/article/view/1108 |
id |
doaj-f0942675efb746e68e0f655404b4ca1c |
---|---|
record_format |
Article |
spelling |
doaj-f0942675efb746e68e0f655404b4ca1c2020-11-25T02:39:13ZengSlavistično društvo SlovenijeSlavistična Revija0350-68941855-75702018-01-01661Usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezikaMirjana M. Kovač U ovome radu izvršena je usporedba učestalosti kategorija samoispravljanja neprikladnog izričaja i samoispravljanja različitom informacijom u materinskome (J1) i stranome (J2) jeziku kako bi se dobile nove spoznaje o prirodi funkcioniranja sustava za nadgledanje (monitora) u govornoj proizvodnji i korištenju komunikacijskih strategija. Klasifikacija samoispravljanja temelji se na Leveltovu modelu govorne proizvodnje kao empirijski najbolje potvrđenom modelu za procesiranje govora. Zvučni zapis transkribiran je na uzorku od 101-og ispitanika, a sastojao se od pet različitih govornih zadataka. Rezultati ukazuju da u materinskome jeziku ispitanici značajno češće koriste samoispravljanja neprikladnog izričaja, što se može objasniti osjetljivošću monitora na govorne neprikladnosti. Govornici zbog automatizirane prirode procesiranja u materinskome jeziku imaju više vremena i resursa pažnje za nadgledanje govora. Samoispravljanja različitom informacijom pripadaju kategoriji govornih disfluentnosti, ali se također mogu promatrati i kao komunikacijska strategija kojom govornici kupuju vrijeme za planiranje i oblikovanje izričaja pod pritiskom vremenskog ograničenja. Ovu kategoriju samoispravljanja značajno češće koriste govornici u materinskome jeziku, što upućuje na zaključak da govornici u stranom jeziku ne pokazuju tendenciju korištenja ove strategije nego poteškoće u oblikovanju izričaja rješavaju upotrebom drugih strategija kao što su gramatička redukcija ili neleksikalizirane poštapalice. https://srl.si/ojs/srl/article/view/1108samoispravljanja različitom informacijomsamoispravljanja neprikladnog izričajanadgledanje govora |
collection |
DOAJ |
language |
English |
format |
Article |
sources |
DOAJ |
author |
Mirjana M. Kovač |
spellingShingle |
Mirjana M. Kovač Usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezika Slavistična Revija samoispravljanja različitom informacijom samoispravljanja neprikladnog izričaja nadgledanje govora |
author_facet |
Mirjana M. Kovač |
author_sort |
Mirjana M. Kovač |
title |
Usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezika |
title_short |
Usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezika |
title_full |
Usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezika |
title_fullStr |
Usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezika |
title_full_unstemmed |
Usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezika |
title_sort |
usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezika |
publisher |
Slavistično društvo Slovenije |
series |
Slavistična Revija |
issn |
0350-6894 1855-7570 |
publishDate |
2018-01-01 |
description |
U ovome radu izvršena je usporedba učestalosti kategorija samoispravljanja neprikladnog izričaja i samoispravljanja različitom informacijom u materinskome (J1) i stranome (J2) jeziku kako bi se dobile nove spoznaje o prirodi funkcioniranja sustava za nadgledanje (monitora) u govornoj proizvodnji i korištenju komunikacijskih strategija. Klasifikacija samoispravljanja temelji se na Leveltovu modelu govorne proizvodnje kao empirijski najbolje potvrđenom modelu za procesiranje govora. Zvučni zapis transkribiran je na uzorku od 101-og ispitanika, a sastojao se od pet različitih govornih zadataka. Rezultati ukazuju da u materinskome jeziku ispitanici značajno češće koriste samoispravljanja neprikladnog izričaja, što se može objasniti osjetljivošću monitora na govorne neprikladnosti. Govornici zbog automatizirane prirode procesiranja u materinskome jeziku imaju više vremena i resursa pažnje za nadgledanje govora. Samoispravljanja različitom informacijom pripadaju kategoriji govornih disfluentnosti, ali se također mogu promatrati i kao komunikacijska strategija kojom govornici kupuju vrijeme za planiranje i oblikovanje izričaja pod pritiskom vremenskog ograničenja. Ovu kategoriju samoispravljanja značajno češće koriste govornici u materinskome jeziku, što upućuje na zaključak da govornici u stranom jeziku ne pokazuju tendenciju korištenja ove strategije nego poteškoće u oblikovanju izričaja rješavaju upotrebom drugih strategija kao što su gramatička redukcija ili neleksikalizirane poštapalice.
|
topic |
samoispravljanja različitom informacijom samoispravljanja neprikladnog izričaja nadgledanje govora |
url |
https://srl.si/ojs/srl/article/view/1108 |
work_keys_str_mv |
AT mirjanamkovac usporedbaucestalostisamoispravljanjaizmeđumaterinskogaistranogajezika |
_version_ |
1724787711049465856 |