Usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezika

U ovome radu izvršena je usporedba učestalosti kategorija samoispravljanja neprikladnog izričaja i samoispravljanja različitom informacijom u materinskome (J1) i stranome (J2) jeziku kako bi se dobile nove spoznaje o prirodi funkcioniranja sustava za nadgledanje (monitora) u govornoj proizvodnji i...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Mirjana M. Kovač
Format: Article
Language:English
Published: Slavistično društvo Slovenije 2018-01-01
Series:Slavistična Revija
Subjects:
Online Access:https://srl.si/ojs/srl/article/view/1108
id doaj-f0942675efb746e68e0f655404b4ca1c
record_format Article
spelling doaj-f0942675efb746e68e0f655404b4ca1c2020-11-25T02:39:13ZengSlavistično društvo SlovenijeSlavistična Revija0350-68941855-75702018-01-01661Usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezikaMirjana M. Kovač U ovome radu izvršena je usporedba učestalosti kategorija samoispravljanja neprikladnog izričaja i samoispravljanja različitom informacijom u materinskome (J1) i stranome (J2) jeziku kako bi se dobile nove spoznaje o prirodi funkcioniranja sustava za nadgledanje (monitora) u govornoj proizvodnji i korištenju komunikacijskih strategija. Klasifikacija samoispravljanja temelji se na Leveltovu modelu govorne proizvodnje kao empirijski najbolje potvrđenom modelu za procesiranje govora. Zvučni zapis transkribiran je na uzorku od 101-og ispitanika, a sastojao se od pet različitih govornih zadataka. Rezultati ukazuju da u materinskome jeziku ispitanici značajno češće koriste samoispravljanja neprikladnog izričaja, što se može objasniti osjetljivošću monitora na govorne neprikladnosti. Govornici zbog automatizirane prirode procesiranja u materinskome jeziku imaju više vremena i resursa pažnje za nadgledanje govora. Samoispravljanja različitom informacijom pripadaju kategoriji govornih disfluentnosti, ali se također mogu promatrati i kao komunikacijska strategija kojom govornici kupuju vrijeme za planiranje i oblikovanje izričaja pod pritiskom vremenskog ograničenja. Ovu kategoriju samoispravljanja značajno češće koriste govornici u materinskome jeziku, što upućuje na zaključak da govornici u stranom jeziku ne pokazuju tendenciju korištenja ove strategije nego poteškoće u oblikovanju izričaja rješavaju upotrebom drugih strategija kao što su gramatička redukcija ili neleksikalizirane poštapalice. https://srl.si/ojs/srl/article/view/1108samoispravljanja različitom informacijomsamoispravljanja neprikladnog izričajanadgledanje govora
collection DOAJ
language English
format Article
sources DOAJ
author Mirjana M. Kovač
spellingShingle Mirjana M. Kovač
Usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezika
Slavistična Revija
samoispravljanja različitom informacijom
samoispravljanja neprikladnog izričaja
nadgledanje govora
author_facet Mirjana M. Kovač
author_sort Mirjana M. Kovač
title Usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezika
title_short Usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezika
title_full Usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezika
title_fullStr Usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezika
title_full_unstemmed Usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezika
title_sort usporedba učestalosti samoispravljanja između materinskoga i stranoga jezika
publisher Slavistično društvo Slovenije
series Slavistična Revija
issn 0350-6894
1855-7570
publishDate 2018-01-01
description U ovome radu izvršena je usporedba učestalosti kategorija samoispravljanja neprikladnog izričaja i samoispravljanja različitom informacijom u materinskome (J1) i stranome (J2) jeziku kako bi se dobile nove spoznaje o prirodi funkcioniranja sustava za nadgledanje (monitora) u govornoj proizvodnji i korištenju komunikacijskih strategija. Klasifikacija samoispravljanja temelji se na Leveltovu modelu govorne proizvodnje kao empirijski najbolje potvrđenom modelu za procesiranje govora. Zvučni zapis transkribiran je na uzorku od 101-og ispitanika, a sastojao se od pet različitih govornih zadataka. Rezultati ukazuju da u materinskome jeziku ispitanici značajno češće koriste samoispravljanja neprikladnog izričaja, što se može objasniti osjetljivošću monitora na govorne neprikladnosti. Govornici zbog automatizirane prirode procesiranja u materinskome jeziku imaju više vremena i resursa pažnje za nadgledanje govora. Samoispravljanja različitom informacijom pripadaju kategoriji govornih disfluentnosti, ali se također mogu promatrati i kao komunikacijska strategija kojom govornici kupuju vrijeme za planiranje i oblikovanje izričaja pod pritiskom vremenskog ograničenja. Ovu kategoriju samoispravljanja značajno češće koriste govornici u materinskome jeziku, što upućuje na zaključak da govornici u stranom jeziku ne pokazuju tendenciju korištenja ove strategije nego poteškoće u oblikovanju izričaja rješavaju upotrebom drugih strategija kao što su gramatička redukcija ili neleksikalizirane poštapalice.
topic samoispravljanja različitom informacijom
samoispravljanja neprikladnog izričaja
nadgledanje govora
url https://srl.si/ojs/srl/article/view/1108
work_keys_str_mv AT mirjanamkovac usporedbaucestalostisamoispravljanjaizmeđumaterinskogaistranogajezika
_version_ 1724787711049465856