Intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama
U radu se analizira intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama. Odabrano je dvadeset pet gradova i općina prema kriteriju da su u 2016. godini ostvarili više od milijun ukupnih noćenja turista. Prema prostornom rasporedu, deset je takvih gradova i općina u Istri, šest na...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
University of Zadar
2018-01-01
|
Series: | Geoadria |
Online Access: | http://hrcak.srce.hr/file/300455 |
id |
doaj-eab71937a8f94568b6d39502c644142a |
---|---|
record_format |
Article |
spelling |
doaj-eab71937a8f94568b6d39502c644142a2020-11-24T23:18:12ZengUniversity of ZadarGeoadria1331-22941848-97102018-01-01231295010.15291/geoadria.1453204126Intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinamaNikola Vojnović0Juraj Dobrila University of Pula, Faculty of Interdisciplinary, Italian and Cultural StudiesU radu se analizira intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama. Odabrano je dvadeset pet gradova i općina prema kriteriju da su u 2016. godini ostvarili više od milijun ukupnih noćenja turista. Prema prostornom rasporedu, deset je takvih gradova i općina u Istri, šest na Kvarneru, osam u Dalmaciji, a jedna u Središnjoj Hrvatskoj. Vodeći gradovi i općine 2016. godine u svojoj su ponudi imali 48 % turističkih postelja u komercijalnim smještajnim objektima, a zajedno su ostvarili 57 % ukupnih turističkih dolazaka i 54 % ukupnih noćenja Republike Hrvatske. U analizi intenziteta turizma upotrebljavani su sljedeći pokazatelji: ukupan broj turističkih postelja, ukupan broj dolazaka turista, ukupan broj noćenja turista, procjena broja stanovnika općina i gradova na kraju 2016. godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku te površine općina i gradova prema podacima Državne geodetske uprave. Navedeni podaci upotrebljavani su za izračun stopa turističkog intenziteta (TIR), stopa turističke penetracije prema ukupnom broju noćenja turista (TPR), stopa turističke gustoće prema ukupnom broju dolazaka i noćenja turista (TDR) i koeficijenata turističke funkcionalnosti (CTF). Rezultati analize proistekli iz bodovanja svake pojedine stope pokazali su da najveći intenzitet turizma među vodećim gradovima i općinama Republike Hrvatske imaju općine Funtana i Tar-Vabriga na zapadnoj obali Istre te Općina Medulin na krajnjem jugu Istre. Najmanji intenzitet turizma prema bodovanju stopa imaju veliki gradovi Zagreb, Šibenik i Zadar. Terensko istraživanje i intervju s predstavnicom Turističke zajednice općine Funtana pokazali su da utvrđeni intenzitet turizma nije ugrozio održivost općine, da jača lokalno gospodarstvo potičući zapošljavanje, stimulira očuvanje tradicije te da nema konfliktnih odnosa turista i domaćeg stanovništva.http://hrcak.srce.hr/file/300455 |
collection |
DOAJ |
language |
English |
format |
Article |
sources |
DOAJ |
author |
Nikola Vojnović |
spellingShingle |
Nikola Vojnović Intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama Geoadria |
author_facet |
Nikola Vojnović |
author_sort |
Nikola Vojnović |
title |
Intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama |
title_short |
Intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama |
title_full |
Intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama |
title_fullStr |
Intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama |
title_full_unstemmed |
Intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama |
title_sort |
intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama |
publisher |
University of Zadar |
series |
Geoadria |
issn |
1331-2294 1848-9710 |
publishDate |
2018-01-01 |
description |
U radu se analizira intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama. Odabrano je dvadeset pet gradova i općina prema kriteriju da su u 2016. godini ostvarili više od milijun ukupnih noćenja turista. Prema prostornom rasporedu, deset je takvih gradova i općina u Istri, šest na Kvarneru, osam u Dalmaciji, a jedna u Središnjoj Hrvatskoj. Vodeći gradovi i općine 2016. godine u svojoj su ponudi imali 48 % turističkih postelja u komercijalnim smještajnim objektima, a zajedno su ostvarili 57 % ukupnih turističkih dolazaka i 54 % ukupnih noćenja Republike Hrvatske. U analizi intenziteta turizma upotrebljavani su sljedeći pokazatelji: ukupan broj turističkih postelja, ukupan broj dolazaka turista, ukupan broj noćenja turista, procjena broja stanovnika općina i gradova na kraju 2016. godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku te površine općina i gradova prema podacima Državne geodetske uprave. Navedeni podaci upotrebljavani su za izračun stopa turističkog intenziteta (TIR), stopa turističke penetracije prema ukupnom broju noćenja turista (TPR), stopa turističke gustoće prema ukupnom broju dolazaka i noćenja turista (TDR) i koeficijenata turističke funkcionalnosti (CTF). Rezultati analize proistekli iz bodovanja svake pojedine stope pokazali su da najveći intenzitet turizma među vodećim gradovima i općinama Republike Hrvatske imaju općine Funtana i Tar-Vabriga na zapadnoj obali Istre te Općina Medulin na krajnjem jugu Istre. Najmanji intenzitet turizma prema bodovanju stopa imaju veliki gradovi Zagreb, Šibenik i Zadar. Terensko istraživanje i intervju s predstavnicom Turističke zajednice općine Funtana pokazali su da utvrđeni intenzitet turizma nije ugrozio održivost općine, da jača lokalno gospodarstvo potičući zapošljavanje, stimulira očuvanje tradicije te da nema konfliktnih odnosa turista i domaćeg stanovništva. |
url |
http://hrcak.srce.hr/file/300455 |
work_keys_str_mv |
AT nikolavojnovic intenzitetturizmauvodecimhrvatskimturistickimgradovimaiopcinama |
_version_ |
1725581502593368064 |