Dva izdanja jednog romana Ivana Supeka. Jezične i stilske modifikacije u kulturno-političkom okviru

Osnovni je cilj ovoga rada usporedba ratnog romana Ivana Supeka, koji je 1959. godine objavljen kao Dvoje između ratnih linija, a 1995. godine doživio je novo izdanje - Između ratnih linija. Usporedba se vrši na trima razinama jezične zbilje: (1) odnos prema jezičnim elementima koje se smatra hrvats...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Maciej Czerwiński
Format: Article
Language:Bulgarian
Published: University of Rijeka. Faculty of Humanities and Social Sciences 2019-01-01
Series:Fluminensia: Journal for Philological Research
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/335608
id doaj-e7532827e14f4e11ad68aacd2842f635
record_format Article
spelling doaj-e7532827e14f4e11ad68aacd2842f6352020-11-25T03:12:25ZbulUniversity of Rijeka. Faculty of Humanities and Social SciencesFluminensia: Journal for Philological Research0353-46421848-96802019-01-01312379397Dva izdanja jednog romana Ivana Supeka. Jezične i stilske modifikacije u kulturno-političkom okviruMaciej CzerwińskiOsnovni je cilj ovoga rada usporedba ratnog romana Ivana Supeka, koji je 1959. godine objavljen kao Dvoje između ratnih linija, a 1995. godine doživio je novo izdanje - Između ratnih linija. Usporedba se vrši na trima razinama jezične zbilje: (1) odnos prema jezičnim elementima koje se smatra hrvatskim/nehrvatskim; (2) uloga narječja; (3) stilske i tekstualne modifikacije. Analiza pokazuje na koji je način modificirano jezično tkivo Supekova romana na tim trima razinama i koji su razlozi za njihovu interpretaciju. One su sve ideološki uvjetovane, no razlikuju se po tome što se referiraju na drukčije kulturne preokupacije. Istraživanje prve razine pokazuje da je Supek u pedesetima bio sklon uporabi hrvatskih elemenata, ali da je u drugom izdanju svoj jezik još više kroatizirao. Što se tiče upotrebe narječja, u prvom izdanju likovi gotovo govore jezikom pripovjedača, dok u drugom jedan od likova govori zagrebačkim idiomom (ovo se interpretira kao u vizuri odnosa standarda prema kajkavskom idiomu od narodnog preporoda, preko Krležinih literarnih intervencija, pa sve do proze u trapericama). Stilistička razina pokazuje da je autor intencionalno intervenirao u tekst kako bi drukčije modelirao svoj odnos prema Drugome svjetskom ratu, drukčije kodirajući ulogu Hrvata i Srba u njemu te mijenjajući u predmetnom svijetu poziciju Hrvatske seljačke stranke.https://hrcak.srce.hr/file/335608hrvatski jezik, jezik u romanu, Ivan Supek, stil, narječjekomunikacija u kulturi.
collection DOAJ
language Bulgarian
format Article
sources DOAJ
author Maciej Czerwiński
spellingShingle Maciej Czerwiński
Dva izdanja jednog romana Ivana Supeka. Jezične i stilske modifikacije u kulturno-političkom okviru
Fluminensia: Journal for Philological Research
hrvatski jezik, jezik u romanu, Ivan Supek, stil, narječje
komunikacija u kulturi.
author_facet Maciej Czerwiński
author_sort Maciej Czerwiński
title Dva izdanja jednog romana Ivana Supeka. Jezične i stilske modifikacije u kulturno-političkom okviru
title_short Dva izdanja jednog romana Ivana Supeka. Jezične i stilske modifikacije u kulturno-političkom okviru
title_full Dva izdanja jednog romana Ivana Supeka. Jezične i stilske modifikacije u kulturno-političkom okviru
title_fullStr Dva izdanja jednog romana Ivana Supeka. Jezične i stilske modifikacije u kulturno-političkom okviru
title_full_unstemmed Dva izdanja jednog romana Ivana Supeka. Jezične i stilske modifikacije u kulturno-političkom okviru
title_sort dva izdanja jednog romana ivana supeka. jezične i stilske modifikacije u kulturno-političkom okviru
publisher University of Rijeka. Faculty of Humanities and Social Sciences
series Fluminensia: Journal for Philological Research
issn 0353-4642
1848-9680
publishDate 2019-01-01
description Osnovni je cilj ovoga rada usporedba ratnog romana Ivana Supeka, koji je 1959. godine objavljen kao Dvoje između ratnih linija, a 1995. godine doživio je novo izdanje - Između ratnih linija. Usporedba se vrši na trima razinama jezične zbilje: (1) odnos prema jezičnim elementima koje se smatra hrvatskim/nehrvatskim; (2) uloga narječja; (3) stilske i tekstualne modifikacije. Analiza pokazuje na koji je način modificirano jezično tkivo Supekova romana na tim trima razinama i koji su razlozi za njihovu interpretaciju. One su sve ideološki uvjetovane, no razlikuju se po tome što se referiraju na drukčije kulturne preokupacije. Istraživanje prve razine pokazuje da je Supek u pedesetima bio sklon uporabi hrvatskih elemenata, ali da je u drugom izdanju svoj jezik još više kroatizirao. Što se tiče upotrebe narječja, u prvom izdanju likovi gotovo govore jezikom pripovjedača, dok u drugom jedan od likova govori zagrebačkim idiomom (ovo se interpretira kao u vizuri odnosa standarda prema kajkavskom idiomu od narodnog preporoda, preko Krležinih literarnih intervencija, pa sve do proze u trapericama). Stilistička razina pokazuje da je autor intencionalno intervenirao u tekst kako bi drukčije modelirao svoj odnos prema Drugome svjetskom ratu, drukčije kodirajući ulogu Hrvata i Srba u njemu te mijenjajući u predmetnom svijetu poziciju Hrvatske seljačke stranke.
topic hrvatski jezik, jezik u romanu, Ivan Supek, stil, narječje
komunikacija u kulturi.
url https://hrcak.srce.hr/file/335608
work_keys_str_mv AT maciejczerwinski dvaizdanjajednogromanaivanasupekajezicneistilskemodifikacijeukulturnopolitickomokviru
_version_ 1724650512374038528