NAUČNO UTEMELJENA RJEŠENJA ZA NADZOR I KONTROLU BRUCELOZE U DRŽAVAMA MEDITERANA

• Main Authors: Sabina Šerić-Haračić Šerić-Haračić, Nihad Fejzić
• Format: Article
• Language: Bosnian
• Published: Veterinary Faculty Sarajevo 2017-12-01
• Series: Veterinaria
• Online Access: https://veterinaria-sarajevo.com/ojs/index.php/vet/article/view/325
• ISSN: 0372-6827; 2233-1360

Bruceloza je globalno prisutna bolest sa negativnim posljedicama na zdravlje ljudi, proizvodnju, zdravlje i dobrobit životinja te direktnim i indirektnim implikacijama na trgovinu, privredu i ekonomiju. Ovaj rad elaborira naučne pristupe donošenju odluka o programima nadzora i kontrole bruceloze životinja primjenjenim u državama Mediterana, s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu (BiH). Kontrola bruceloze životinja, bilo testiranjem i uklanjanjem pozitivnih reaktora, bilo vakcinacijom, ima specifične zahtjeve, ograničenja i izazove. Obje strategije primjenjivane sukcesivno ili paralelno u državama Mediterana, pokazale su dobre rezultate uz višegodišnju dosljednost i snažnu implementaciju. Pored uspješnih primjera i dalje je u mnogim državama u razvoju, uključujući i BiH, detekcija bolesti sporadična, uzorkovanje nesistematično zbog nedostatka identifikacije životinja i fluktuirajuće financijske podrške, nedovoljni su laboratorijski kapaciteti, a primjena propisanih mjera nekonzistentna. Pogrešne odluke i propusti u implementaciji su imali dramatične posljedice na javno zdravstvo i zdravlje životinja, dovodeći do situacije u kojoj eradikacija ove bolesti postaje teško dostižna. S obzirom da problem bruceloze dijele mnoge mediteranske države, razmjena i sagledavanje iskustava može pomoći u izbjegavanju ponavaljanja istih propusta, odnosno kreiranju učinkovitijih i troškovno opravdanih programa nadzora i kontrole. Za to su na raspolaganju mnogi naučni alati, koji se nažalost u državama u razvoju rijetko primjenjuju kao podrška donošenju odluka. Novi multidisciplinarni pristupi, kao što su „One Health“ i ekonomsko-epidemiološki modeli predviđanja, mogu dati bolji uvid u dinamiku pojave i širenja bolesti, analizu aktera, obima posljedica, procjenu efiksanosti i troškova različitih pristupa, kao i otvoriti nove mogućnosti preraspodjele javnih budžeta.