Nezastarijevanje ratnog profiterstva u raljama načela zakonitosti, pravednosti i učinkovitosti

• Main Authors: Leo Cvitanović, Davor Derenčinović, Marta Dragičević Prtenjača
• Format: Article
• Language: English
• Published: University of Zagreb, Faculty of Law 2019-01-01
• Series: Zbornik Pravnog Fakulteta u Zagrebu
• Online Access: https://hrcak.srce.hr/file/330662

Promjenama Ustava Republike Hrvatske iz 2010. godine, kojima je, među ostalim, u hrvatski ustavnopravni i kaznenopravni poredak uvedeno nezastarijevanje kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije te donošenjem Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije kao implementacijskog propisa 2011. godine, potaknute su brojne polemike u hrvatskoj stručnoj javnosti o tome zadire li se tim promjenama, koje su bez presedana ne samo u hrvatskom već i u komparativnom pravu, u temeljna načela kaznenog prava i jesu li one u skladu s načelom vladavine prava. Proponenti tih promjena isticali su kako je njihova svrha bila ispravljanje nepravdi do kojih je dovelo neprocesuiranje ratnog profiterstva u tranzicijskom razdoblju (u radu se termin “ratno profiterstvo” koristi kao generički za kaznena djela koja ne zastarijevaju na temelju članka 31. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske i Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije) i osnaživanje nacionalnog gospodarstva povratom nezakonito stečene imovinske koristi. S druge strane, oponenti, među kojima su i autori ovoga rada, isticali su kako je takav način ispravljanja “tranzicijske nepravde” u svojoj osnovi bio pogrešan, u suprotnosti s brojnim aspektima načela legaliteta, ali i načela efektiviteta, jer je nedvojbeno dokazano da se ovaj model u praksi nije pokazao učinkovitim pa stoga njime nisu ostvareni ambiciozno najavljivani ciljevi tzv. tranzicijske pravednosti. Polazeći od svojih prijašnjih radova o retroaktivnosti zastarijevanja, koja je nespojiva s mješovitom pravnom prirodom zastare kaznenog progona s pretežito materijalnopravnim obilježjima, autori u ovom radu raščlanjuju koncept nezastarijevanja ratnog profiterstva, njegovo značenje, doseg i učinkovitost. Također se bave pitanjem daljnje sudbine koncepta nezastarijevanja ratnog profiterstva i posljedicama koje je taj koncept prouzročio sustavu hrvatskog kaznenog pravosuđa.