RAZVOJ KONCEPTA NEOPRAVDANOG OBOGAĆENJA U RECEPCIJI RIMSKOG PRAVA

Autor u radu analizira razvoj neopravdanog obogaćenja, odnosno stjecanja bez osnove, kao općeg i samostalnog izvora obveze. Iako takav koncept nije postojao u rimskom pravu, određene rimske tužbe uvelike su korištene u formativnom razdoblju srednjovjekovne civilistike i kanonistike, kao i u naknadno...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Henrik-Riko Held
Format: Article
Language:English
Published: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Law 2019-12-01
Series:Pravni Vjesnik
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/pravni-vjesnik/article/view/8294
id doaj-be9737fa781e41418bc8119c1c4aaa02
record_format Article
spelling doaj-be9737fa781e41418bc8119c1c4aaa022020-11-25T01:30:01ZengJosip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of LawPravni Vjesnik0352-53171849-08402019-12-01353-420122210.25234/pv/82948294RAZVOJ KONCEPTA NEOPRAVDANOG OBOGAĆENJA U RECEPCIJI RIMSKOG PRAVAHenrik-Riko Held0Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb, Republika HrvatskaAutor u radu analizira razvoj neopravdanog obogaćenja, odnosno stjecanja bez osnove, kao općeg i samostalnog izvora obveze. Iako takav koncept nije postojao u rimskom pravu, određene rimske tužbe uvelike su korištene u formativnom razdoblju srednjovjekovne civilistike i kanonistike, kao i u naknadnoj recepciji rimskog prava u ovom kontekstu. Na tom temelju i suvremene teorijske analize te sudska praksa nerijetko posežu za rimskom pravnom terminologijom u kontekstu neopravdanog obogaćenja (kondikcijski i verzijski zahtjevi, condictio, actio de in rem verso, itd.). Analizom se nastoji dati doprinos potpunijem i ispravnijem razumijevanju povezanosti rimskih tužbi s oblikovanjem koncepta neopravdanog obogaćenja, a samim time i njihovoj relevantnosti u suvremenom kontekstu. Radi toga najprije se obrađuje opći razvoj u srednjovjekovlju, a nakon toga dvije temeljne novovjekovne razvojne tendencije, jedna vezana za francusko pravo u kojemu je u razvoju koncepta neopravdanog obogaćenja važniju ulogu imao verzijski zahtjev (actio de in rem verso) te druga vezana za njemačko pravo, koja počiva na rimskim kondikcijskim zahtjevima (condictiones). Uz to, analiziraju se i engleski common law te ugarsko privatno pravo kao primjeri sustava koji izvorno nisu bili snažnije povezani s rimskim pravom u području koje je predmet analize, ali su se naknadno reformirali pod njegovim utjecajem, i to prvenstveno uz pomoć sustava snažnije oblikovanih na temelju rimskih kondikcijskih zahtjeva. Naposljetku se donose zaključci vezani za opću prisutnost rimskog prava u razvoju koncepta neopravdanog obogaćenja i u njegovim suvremenim inačicama te za optimalnost sustava koji autentičnije počivaju na rimskim izvorima.https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/pravni-vjesnik/article/view/8294neopravdano obogaćenjestjecanje bez osnovecondictioactio de in rem versorimsko pravorecepcija rimskog prava
collection DOAJ
language English
format Article
sources DOAJ
author Henrik-Riko Held
spellingShingle Henrik-Riko Held
RAZVOJ KONCEPTA NEOPRAVDANOG OBOGAĆENJA U RECEPCIJI RIMSKOG PRAVA
Pravni Vjesnik
neopravdano obogaćenje
stjecanje bez osnove
condictio
actio de in rem verso
rimsko pravo
recepcija rimskog prava
author_facet Henrik-Riko Held
author_sort Henrik-Riko Held
title RAZVOJ KONCEPTA NEOPRAVDANOG OBOGAĆENJA U RECEPCIJI RIMSKOG PRAVA
title_short RAZVOJ KONCEPTA NEOPRAVDANOG OBOGAĆENJA U RECEPCIJI RIMSKOG PRAVA
title_full RAZVOJ KONCEPTA NEOPRAVDANOG OBOGAĆENJA U RECEPCIJI RIMSKOG PRAVA
title_fullStr RAZVOJ KONCEPTA NEOPRAVDANOG OBOGAĆENJA U RECEPCIJI RIMSKOG PRAVA
title_full_unstemmed RAZVOJ KONCEPTA NEOPRAVDANOG OBOGAĆENJA U RECEPCIJI RIMSKOG PRAVA
title_sort razvoj koncepta neopravdanog obogaćenja u recepciji rimskog prava
publisher Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Law
series Pravni Vjesnik
issn 0352-5317
1849-0840
publishDate 2019-12-01
description Autor u radu analizira razvoj neopravdanog obogaćenja, odnosno stjecanja bez osnove, kao općeg i samostalnog izvora obveze. Iako takav koncept nije postojao u rimskom pravu, određene rimske tužbe uvelike su korištene u formativnom razdoblju srednjovjekovne civilistike i kanonistike, kao i u naknadnoj recepciji rimskog prava u ovom kontekstu. Na tom temelju i suvremene teorijske analize te sudska praksa nerijetko posežu za rimskom pravnom terminologijom u kontekstu neopravdanog obogaćenja (kondikcijski i verzijski zahtjevi, condictio, actio de in rem verso, itd.). Analizom se nastoji dati doprinos potpunijem i ispravnijem razumijevanju povezanosti rimskih tužbi s oblikovanjem koncepta neopravdanog obogaćenja, a samim time i njihovoj relevantnosti u suvremenom kontekstu. Radi toga najprije se obrađuje opći razvoj u srednjovjekovlju, a nakon toga dvije temeljne novovjekovne razvojne tendencije, jedna vezana za francusko pravo u kojemu je u razvoju koncepta neopravdanog obogaćenja važniju ulogu imao verzijski zahtjev (actio de in rem verso) te druga vezana za njemačko pravo, koja počiva na rimskim kondikcijskim zahtjevima (condictiones). Uz to, analiziraju se i engleski common law te ugarsko privatno pravo kao primjeri sustava koji izvorno nisu bili snažnije povezani s rimskim pravom u području koje je predmet analize, ali su se naknadno reformirali pod njegovim utjecajem, i to prvenstveno uz pomoć sustava snažnije oblikovanih na temelju rimskih kondikcijskih zahtjeva. Naposljetku se donose zaključci vezani za opću prisutnost rimskog prava u razvoju koncepta neopravdanog obogaćenja i u njegovim suvremenim inačicama te za optimalnost sustava koji autentičnije počivaju na rimskim izvorima.
topic neopravdano obogaćenje
stjecanje bez osnove
condictio
actio de in rem verso
rimsko pravo
recepcija rimskog prava
url https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/pravni-vjesnik/article/view/8294
work_keys_str_mv AT henrikrikoheld razvojkonceptaneopravdanogobogacenjaurecepcijirimskogprava
_version_ 1725094216251473920