Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije

Na temelju rezultata predizborne terenske ankete, autor istražuje strukturu društvenih rascjepa u Hrvatskoj u kontekstu parlamentarnih izbora 2020. Multinominalnom logističkom regresijom ispituje dosadašnje spoznaje o vrijednosnom rascjepu utemeljenu u religiji i identitetskom rascjepu utemeljenu n...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Višeslav Raos
Format: Article
Language:English
Published: Faculty of Political Science, University of Zagreb, Croatia 2020-01-01
Series:Anali Hrvatskog Politološkog Društva
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/359614
id doaj-ba4984ed32d94167a80e82944e448585
record_format Article
spelling doaj-ba4984ed32d94167a80e82944e4485852021-02-17T15:45:11ZengFaculty of Political Science, University of Zagreb, CroatiaAnali Hrvatskog Politološkog Društva1845-67071847-52992020-01-01171730Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemijeVišeslav Raos0Faculty of Political Science ZagrebNa temelju rezultata predizborne terenske ankete, autor istražuje strukturu društvenih rascjepa u Hrvatskoj u kontekstu parlamentarnih izbora 2020. Multinominalnom logističkom regresijom ispituje dosadašnje spoznaje o vrijednosnom rascjepu utemeljenu u religiji i identitetskom rascjepu utemeljenu na odnosu prema prošlosti, koji tvore kulturnu dimenziju stranačkog natjecanja. Testira se i moguća pojava novoga društvenog rascjepa ukorijenjenoga u razlikama u stavovima birača o ekonomskim pitanjima, kao i rascjepa vezana za pitanja suverenizma i zahtjeva za većom demokratskom participacijom. Istraživanje uvodi nove prediktorske ljestvice koje dosad nisu korištene u sličnim istraživanjima hrvatskih izbora. Evaluacija predloženoga regresijskog modela pokazala je kako su religioznost i odnos prema prošlosti ostali dominantni prediktori ponašanja birača u Hrvatskoj. Potvrđene su i značajne dobne razlike u ponašanju, pri čemu mlađi birači vjerojatnije podržavaju Domovinski pokret ili apstiniraju, a stariji birači vjerojatnije glasuju za koaliciju lijevog centra. Nalazi pokazuju kako se s porastom vrijednosti na ljestvici populizma smanjuje vjerojatnost glasovanja za HDZ. Zaključno se potvrđuju stabilnost vrijednosnoga i identitetskog rascjepa te značenje religije i prošlosti, ali se ne utvrđuje postojanje ekonomskoga rascjepa. https://hrcak.srce.hr/file/359614Hrvatskaparlamentarni izboridruštveni rascjepibiračko ponašanjepolitičke stranke
collection DOAJ
language English
format Article
sources DOAJ
author Višeslav Raos
spellingShingle Višeslav Raos
Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije
Anali Hrvatskog Politološkog Društva
Hrvatska
parlamentarni izbori
društveni rascjepi
biračko ponašanje
političke stranke
author_facet Višeslav Raos
author_sort Višeslav Raos
title Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije
title_short Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije
title_full Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije
title_fullStr Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije
title_full_unstemmed Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije
title_sort struktura rascjepa i parlamentarni izbori u hrvatskoj 2020. u doba pandemije
publisher Faculty of Political Science, University of Zagreb, Croatia
series Anali Hrvatskog Politološkog Društva
issn 1845-6707
1847-5299
publishDate 2020-01-01
description Na temelju rezultata predizborne terenske ankete, autor istražuje strukturu društvenih rascjepa u Hrvatskoj u kontekstu parlamentarnih izbora 2020. Multinominalnom logističkom regresijom ispituje dosadašnje spoznaje o vrijednosnom rascjepu utemeljenu u religiji i identitetskom rascjepu utemeljenu na odnosu prema prošlosti, koji tvore kulturnu dimenziju stranačkog natjecanja. Testira se i moguća pojava novoga društvenog rascjepa ukorijenjenoga u razlikama u stavovima birača o ekonomskim pitanjima, kao i rascjepa vezana za pitanja suverenizma i zahtjeva za većom demokratskom participacijom. Istraživanje uvodi nove prediktorske ljestvice koje dosad nisu korištene u sličnim istraživanjima hrvatskih izbora. Evaluacija predloženoga regresijskog modela pokazala je kako su religioznost i odnos prema prošlosti ostali dominantni prediktori ponašanja birača u Hrvatskoj. Potvrđene su i značajne dobne razlike u ponašanju, pri čemu mlađi birači vjerojatnije podržavaju Domovinski pokret ili apstiniraju, a stariji birači vjerojatnije glasuju za koaliciju lijevog centra. Nalazi pokazuju kako se s porastom vrijednosti na ljestvici populizma smanjuje vjerojatnost glasovanja za HDZ. Zaključno se potvrđuju stabilnost vrijednosnoga i identitetskog rascjepa te značenje religije i prošlosti, ali se ne utvrđuje postojanje ekonomskoga rascjepa.
topic Hrvatska
parlamentarni izbori
društveni rascjepi
biračko ponašanje
političke stranke
url https://hrcak.srce.hr/file/359614
work_keys_str_mv AT viseslavraos strukturarascjepaiparlamentarniizboriuhrvatskoj2020udobapandemije
_version_ 1724264921515950080