Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije
Na temelju rezultata predizborne terenske ankete, autor istražuje strukturu društvenih rascjepa u Hrvatskoj u kontekstu parlamentarnih izbora 2020. Multinominalnom logističkom regresijom ispituje dosadašnje spoznaje o vrijednosnom rascjepu utemeljenu u religiji i identitetskom rascjepu utemeljenu n...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
Faculty of Political Science, University of Zagreb, Croatia
2020-01-01
|
Series: | Anali Hrvatskog Politološkog Društva |
Subjects: | |
Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/359614 |
id |
doaj-ba4984ed32d94167a80e82944e448585 |
---|---|
record_format |
Article |
spelling |
doaj-ba4984ed32d94167a80e82944e4485852021-02-17T15:45:11ZengFaculty of Political Science, University of Zagreb, CroatiaAnali Hrvatskog Politološkog Društva1845-67071847-52992020-01-01171730Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemijeVišeslav Raos0Faculty of Political Science ZagrebNa temelju rezultata predizborne terenske ankete, autor istražuje strukturu društvenih rascjepa u Hrvatskoj u kontekstu parlamentarnih izbora 2020. Multinominalnom logističkom regresijom ispituje dosadašnje spoznaje o vrijednosnom rascjepu utemeljenu u religiji i identitetskom rascjepu utemeljenu na odnosu prema prošlosti, koji tvore kulturnu dimenziju stranačkog natjecanja. Testira se i moguća pojava novoga društvenog rascjepa ukorijenjenoga u razlikama u stavovima birača o ekonomskim pitanjima, kao i rascjepa vezana za pitanja suverenizma i zahtjeva za većom demokratskom participacijom. Istraživanje uvodi nove prediktorske ljestvice koje dosad nisu korištene u sličnim istraživanjima hrvatskih izbora. Evaluacija predloženoga regresijskog modela pokazala je kako su religioznost i odnos prema prošlosti ostali dominantni prediktori ponašanja birača u Hrvatskoj. Potvrđene su i značajne dobne razlike u ponašanju, pri čemu mlađi birači vjerojatnije podržavaju Domovinski pokret ili apstiniraju, a stariji birači vjerojatnije glasuju za koaliciju lijevog centra. Nalazi pokazuju kako se s porastom vrijednosti na ljestvici populizma smanjuje vjerojatnost glasovanja za HDZ. Zaključno se potvrđuju stabilnost vrijednosnoga i identitetskog rascjepa te značenje religije i prošlosti, ali se ne utvrđuje postojanje ekonomskoga rascjepa. https://hrcak.srce.hr/file/359614Hrvatskaparlamentarni izboridruštveni rascjepibiračko ponašanjepolitičke stranke |
collection |
DOAJ |
language |
English |
format |
Article |
sources |
DOAJ |
author |
Višeslav Raos |
spellingShingle |
Višeslav Raos Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije Anali Hrvatskog Politološkog Društva Hrvatska parlamentarni izbori društveni rascjepi biračko ponašanje političke stranke |
author_facet |
Višeslav Raos |
author_sort |
Višeslav Raos |
title |
Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije |
title_short |
Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije |
title_full |
Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije |
title_fullStr |
Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije |
title_full_unstemmed |
Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije |
title_sort |
struktura rascjepa i parlamentarni izbori u hrvatskoj 2020. u doba pandemije |
publisher |
Faculty of Political Science, University of Zagreb, Croatia |
series |
Anali Hrvatskog Politološkog Društva |
issn |
1845-6707 1847-5299 |
publishDate |
2020-01-01 |
description |
Na temelju rezultata predizborne terenske ankete, autor istražuje strukturu društvenih rascjepa u Hrvatskoj u kontekstu parlamentarnih izbora 2020. Multinominalnom logističkom regresijom ispituje dosadašnje spoznaje o vrijednosnom
rascjepu utemeljenu u religiji i identitetskom rascjepu utemeljenu na odnosu prema prošlosti, koji tvore kulturnu dimenziju stranačkog natjecanja. Testira se i moguća pojava novoga društvenog rascjepa ukorijenjenoga u razlikama u stavovima birača o ekonomskim pitanjima, kao i rascjepa vezana za pitanja suverenizma i zahtjeva za većom demokratskom participacijom. Istraživanje uvodi nove prediktorske ljestvice koje dosad nisu korištene u sličnim istraživanjima hrvatskih izbora. Evaluacija predloženoga regresijskog modela pokazala je kako su religioznost i odnos prema prošlosti ostali dominantni prediktori ponašanja birača u Hrvatskoj. Potvrđene su i značajne dobne razlike u ponašanju, pri čemu mlađi birači vjerojatnije podržavaju Domovinski pokret ili apstiniraju, a stariji birači vjerojatnije glasuju za koaliciju lijevog centra. Nalazi pokazuju kako se s porastom vrijednosti na ljestvici populizma smanjuje vjerojatnost glasovanja za HDZ. Zaključno se potvrđuju stabilnost vrijednosnoga i identitetskog rascjepa te značenje religije i prošlosti, ali se ne utvrđuje postojanje ekonomskoga rascjepa.
|
topic |
Hrvatska parlamentarni izbori društveni rascjepi biračko ponašanje političke stranke |
url |
https://hrcak.srce.hr/file/359614 |
work_keys_str_mv |
AT viseslavraos strukturarascjepaiparlamentarniizboriuhrvatskoj2020udobapandemije |
_version_ |
1724264921515950080 |