Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u Zagrebu
Osnovno polazište rada jest premisa da su demografska obilježja stanovništva koje svakodnevno izgrađuje i konzumira prostor i kulturni pejzaži povezani, odnosno da se demografska slika u većoj ili manjoj mjeri može iščitati u kulturnim pejzažima gradova. Od svih demografskih struktura, u hrvatskim s...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
University of Zadar
2013-01-01
|
Series: | Geoadria |
Online Access: | http://hrcak.srce.hr/file/175758 |
id |
doaj-a77821acb99c4b60833525246b4ab6d5 |
---|---|
record_format |
Article |
spelling |
doaj-a77821acb99c4b60833525246b4ab6d52020-11-25T01:26:20ZengUniversity of ZadarGeoadria1331-22941848-97102013-01-01182113146118890Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u ZagrebuIvana Crljenko0The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, ZagrebOsnovno polazište rada jest premisa da su demografska obilježja stanovništva koje svakodnevno izgrađuje i konzumira prostor i kulturni pejzaži povezani, odnosno da se demografska slika u većoj ili manjoj mjeri može iščitati u kulturnim pejzažima gradova. Od svih demografskih struktura, u hrvatskim se urbanim pejzažima ponegdje više, a ponegdje manje mogu iščitati dobna, obrazovna, vjerska, ekonomska i etnička/narodnosna struktura, dok su rasna i rodna struktura gotovo nezapažene. U ovom se radu analizira odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža zagrebačke istočne periferije – Dubrave. Najprije se statističkom analizom upućuje na prošlo i trenutačno stanje dobnog sastava te trend starenja Dubravčana. U nastavku se deskriptivnom i/ili statističkom analizom nekih elemenata rekreacijskog pejzaža u Dubravi, poput zelenih površina, dječjih i sportskih igrališta, javnih vrtova, sportskih centara, Grada mladih i vikendica, utvrđuje suvremeno stanje u pejzažu. S obzirom na dominantan proces ubrzanog starenja stanovništva Dubrave, uočen je nesrazmjer između potreba za rekreacijom ostarjeloga stanovništva i realnoga stanja u prostoru. Nedostatak rekreacijskih sadržaja očit je ne samo za stariju populaciju, nego i za mlađu, a razlozi tomu najčešće su povezani s nedostatkom financijskih sredstava i u nekim slučajevima višom razinom odlučivanja od one gradskih četvrti. Izdvojena su dva podtipa rekreacijskog pejzaža: sportsko-rekreacijski i vikendaški pejzaž.http://hrcak.srce.hr/file/175758 |
collection |
DOAJ |
language |
English |
format |
Article |
sources |
DOAJ |
author |
Ivana Crljenko |
spellingShingle |
Ivana Crljenko Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u Zagrebu Geoadria |
author_facet |
Ivana Crljenko |
author_sort |
Ivana Crljenko |
title |
Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u Zagrebu |
title_short |
Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u Zagrebu |
title_full |
Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u Zagrebu |
title_fullStr |
Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u Zagrebu |
title_full_unstemmed |
Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u Zagrebu |
title_sort |
odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer dubrave u zagrebu |
publisher |
University of Zadar |
series |
Geoadria |
issn |
1331-2294 1848-9710 |
publishDate |
2013-01-01 |
description |
Osnovno polazište rada jest premisa da su demografska obilježja stanovništva koje svakodnevno izgrađuje i konzumira prostor i kulturni pejzaži povezani, odnosno da se demografska slika u većoj ili manjoj mjeri može iščitati u kulturnim pejzažima gradova. Od svih demografskih struktura, u hrvatskim se urbanim pejzažima ponegdje više, a ponegdje manje mogu iščitati dobna, obrazovna, vjerska, ekonomska i etnička/narodnosna struktura, dok su rasna i rodna struktura gotovo nezapažene. U ovom se radu analizira odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža zagrebačke istočne periferije – Dubrave. Najprije se statističkom analizom upućuje na prošlo i trenutačno stanje dobnog sastava te trend starenja Dubravčana. U nastavku se deskriptivnom i/ili statističkom analizom nekih elemenata rekreacijskog pejzaža u Dubravi, poput zelenih površina, dječjih i sportskih igrališta, javnih vrtova, sportskih centara, Grada mladih i vikendica, utvrđuje suvremeno stanje u pejzažu. S obzirom na dominantan proces ubrzanog starenja stanovništva Dubrave, uočen je nesrazmjer između potreba za rekreacijom ostarjeloga stanovništva i realnoga stanja u prostoru. Nedostatak rekreacijskih sadržaja očit je ne samo za stariju populaciju, nego i za mlađu, a razlozi tomu najčešće su povezani s nedostatkom financijskih sredstava i u nekim slučajevima višom razinom odlučivanja od one gradskih četvrti. Izdvojena su dva podtipa rekreacijskog pejzaža: sportsko-rekreacijski i vikendaški pejzaž. |
url |
http://hrcak.srce.hr/file/175758 |
work_keys_str_mv |
AT ivanacrljenko odnosdobnestrukturestanovnistvairekreacijskogpejzazaprimjerdubraveuzagrebu |
_version_ |
1725109638798508032 |