Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u Zagrebu

Osnovno polazište rada jest premisa da su demografska obilježja stanovništva koje svakodnevno izgrađuje i konzumira prostor i kulturni pejzaži povezani, odnosno da se demografska slika u većoj ili manjoj mjeri može iščitati u kulturnim pejzažima gradova. Od svih demografskih struktura, u hrvatskim s...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Ivana Crljenko
Format: Article
Language:English
Published: University of Zadar 2013-01-01
Series:Geoadria
Online Access:http://hrcak.srce.hr/file/175758
id doaj-a77821acb99c4b60833525246b4ab6d5
record_format Article
spelling doaj-a77821acb99c4b60833525246b4ab6d52020-11-25T01:26:20ZengUniversity of ZadarGeoadria1331-22941848-97102013-01-01182113146118890Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u ZagrebuIvana Crljenko0The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, ZagrebOsnovno polazište rada jest premisa da su demografska obilježja stanovništva koje svakodnevno izgrađuje i konzumira prostor i kulturni pejzaži povezani, odnosno da se demografska slika u većoj ili manjoj mjeri može iščitati u kulturnim pejzažima gradova. Od svih demografskih struktura, u hrvatskim se urbanim pejzažima ponegdje više, a ponegdje manje mogu iščitati dobna, obrazovna, vjerska, ekonomska i etnička/narodnosna struktura, dok su rasna i rodna struktura gotovo nezapažene. U ovom se radu analizira odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža zagrebačke istočne periferije – Dubrave. Najprije se statističkom analizom upućuje na prošlo i trenutačno stanje dobnog sastava te trend starenja Dubravčana. U nastavku se deskriptivnom i/ili statističkom analizom nekih elemenata rekreacijskog pejzaža u Dubravi, poput zelenih površina, dječjih i sportskih igrališta, javnih vrtova, sportskih centara, Grada mladih i vikendica, utvrđuje suvremeno stanje u pejzažu. S obzirom na dominantan proces ubrzanog starenja stanovništva Dubrave, uočen je nesrazmjer između potreba za rekreacijom ostarjeloga stanovništva i realnoga stanja u prostoru. Nedostatak rekreacijskih sadržaja očit je ne samo za stariju populaciju, nego i za mlađu, a razlozi tomu najčešće su povezani s nedostatkom financijskih sredstava i u nekim slučajevima višom razinom odlučivanja od one gradskih četvrti. Izdvojena su dva podtipa rekreacijskog pejzaža: sportsko-rekreacijski i vikendaški pejzaž.http://hrcak.srce.hr/file/175758
collection DOAJ
language English
format Article
sources DOAJ
author Ivana Crljenko
spellingShingle Ivana Crljenko
Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u Zagrebu
Geoadria
author_facet Ivana Crljenko
author_sort Ivana Crljenko
title Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u Zagrebu
title_short Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u Zagrebu
title_full Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u Zagrebu
title_fullStr Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u Zagrebu
title_full_unstemmed Odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer Dubrave u Zagrebu
title_sort odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža: primjer dubrave u zagrebu
publisher University of Zadar
series Geoadria
issn 1331-2294
1848-9710
publishDate 2013-01-01
description Osnovno polazište rada jest premisa da su demografska obilježja stanovništva koje svakodnevno izgrađuje i konzumira prostor i kulturni pejzaži povezani, odnosno da se demografska slika u većoj ili manjoj mjeri može iščitati u kulturnim pejzažima gradova. Od svih demografskih struktura, u hrvatskim se urbanim pejzažima ponegdje više, a ponegdje manje mogu iščitati dobna, obrazovna, vjerska, ekonomska i etnička/narodnosna struktura, dok su rasna i rodna struktura gotovo nezapažene. U ovom se radu analizira odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža zagrebačke istočne periferije – Dubrave. Najprije se statističkom analizom upućuje na prošlo i trenutačno stanje dobnog sastava te trend starenja Dubravčana. U nastavku se deskriptivnom i/ili statističkom analizom nekih elemenata rekreacijskog pejzaža u Dubravi, poput zelenih površina, dječjih i sportskih igrališta, javnih vrtova, sportskih centara, Grada mladih i vikendica, utvrđuje suvremeno stanje u pejzažu. S obzirom na dominantan proces ubrzanog starenja stanovništva Dubrave, uočen je nesrazmjer između potreba za rekreacijom ostarjeloga stanovništva i realnoga stanja u prostoru. Nedostatak rekreacijskih sadržaja očit je ne samo za stariju populaciju, nego i za mlađu, a razlozi tomu najčešće su povezani s nedostatkom financijskih sredstava i u nekim slučajevima višom razinom odlučivanja od one gradskih četvrti. Izdvojena su dva podtipa rekreacijskog pejzaža: sportsko-rekreacijski i vikendaški pejzaž.
url http://hrcak.srce.hr/file/175758
work_keys_str_mv AT ivanacrljenko odnosdobnestrukturestanovnistvairekreacijskogpejzazaprimjerdubraveuzagrebu
_version_ 1725109638798508032