Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu

Cresko-lošinjski arhipelag čini najveću otočnu prometnu cjelinu sjevernog Jadrana. Arhipelag se sastoji od velikih otoka Cresa i Lošinja te 27 manjih otoka, koji su smješteni između Kvarnera, Kvarnerića, Riječkog zaljeva te otvorenog mora. Geoprometno prostor gravitira uglavnom riječkom prometnom čv...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Hrvoje Grofelnik
Format: Article
Language:English
Published: University of Zadar 2010-01-01
Series:Geoadria
Online Access:http://hrcak.srce.hr/file/93540
id doaj-a6348c55b12b4b678774dc690a769bd4
record_format Article
spelling doaj-a6348c55b12b4b678774dc690a769bd42020-11-24T23:07:47ZengUniversity of ZadarGeoadria1331-22941848-97102010-01-0115226928662404Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelaguHrvoje Grofelnik0Andrije Mohorovičića Gymnasium, RijekaCresko-lošinjski arhipelag čini najveću otočnu prometnu cjelinu sjevernog Jadrana. Arhipelag se sastoji od velikih otoka Cresa i Lošinja te 27 manjih otoka, koji su smješteni između Kvarnera, Kvarnerića, Riječkog zaljeva te otvorenog mora. Geoprometno prostor gravitira uglavnom riječkom prometnom čvoru. Usmjerenost prometnog razvoja otoka determinirana je u drugoj polovici 20. stoljeća razvojem trajektnoga i otočnoga cestovnog prometa. Otočje danas ima izražene sezonske varijacije intenziteta cestovnog prometa zbog prevladavajuće turističke usmjerenosti pri valorizaciji prostora. U istraživanju se pristupilo parcijalnom određivanju ekološkog otiska cestovnog prometa na otocima s obzirom na emisiju CO2 i sposobnosti apsorpcije CO2 otočne površine. U sklopu istraživanja izrađen je model izračuna cestovne kilometraže na otocima te je posredno iz njega izračunata emisija CO2. Rezultati modela pokazali su značajne sezonske varijacije emisija CO2 na otocima koje su usko povezane s turističkom valorizacijom prostora i brojem nerezidentnih vozila na otocima. Istaknuti su omjeri sudjelovanja rezidentnih i nerezidentnih vozila na otoku koja utječu na emisiju sukladno svojoj energetskoj učinkovitosti. Istraživanje je pokazalo da je kapacitet apsorpcije CO2 na kopnenom prostoru cresko-lošinjskog arhipelaga oko 40 puta veći od emisije CO2 cestovnog prometa tijekom jedne godine.http://hrcak.srce.hr/file/93540
collection DOAJ
language English
format Article
sources DOAJ
author Hrvoje Grofelnik
spellingShingle Hrvoje Grofelnik
Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu
Geoadria
author_facet Hrvoje Grofelnik
author_sort Hrvoje Grofelnik
title Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu
title_short Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu
title_full Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu
title_fullStr Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu
title_full_unstemmed Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu
title_sort ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu
publisher University of Zadar
series Geoadria
issn 1331-2294
1848-9710
publishDate 2010-01-01
description Cresko-lošinjski arhipelag čini najveću otočnu prometnu cjelinu sjevernog Jadrana. Arhipelag se sastoji od velikih otoka Cresa i Lošinja te 27 manjih otoka, koji su smješteni između Kvarnera, Kvarnerića, Riječkog zaljeva te otvorenog mora. Geoprometno prostor gravitira uglavnom riječkom prometnom čvoru. Usmjerenost prometnog razvoja otoka determinirana je u drugoj polovici 20. stoljeća razvojem trajektnoga i otočnoga cestovnog prometa. Otočje danas ima izražene sezonske varijacije intenziteta cestovnog prometa zbog prevladavajuće turističke usmjerenosti pri valorizaciji prostora. U istraživanju se pristupilo parcijalnom određivanju ekološkog otiska cestovnog prometa na otocima s obzirom na emisiju CO2 i sposobnosti apsorpcije CO2 otočne površine. U sklopu istraživanja izrađen je model izračuna cestovne kilometraže na otocima te je posredno iz njega izračunata emisija CO2. Rezultati modela pokazali su značajne sezonske varijacije emisija CO2 na otocima koje su usko povezane s turističkom valorizacijom prostora i brojem nerezidentnih vozila na otocima. Istaknuti su omjeri sudjelovanja rezidentnih i nerezidentnih vozila na otoku koja utječu na emisiju sukladno svojoj energetskoj učinkovitosti. Istraživanje je pokazalo da je kapacitet apsorpcije CO2 na kopnenom prostoru cresko-lošinjskog arhipelaga oko 40 puta veći od emisije CO2 cestovnog prometa tijekom jedne godine.
url http://hrcak.srce.hr/file/93540
work_keys_str_mv AT hrvojegrofelnik ekoloskiotisakcestovnogprometanacreskolosinjskomarhipelagu
_version_ 1725617110496837632