Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu
Cresko-lošinjski arhipelag čini najveću otočnu prometnu cjelinu sjevernog Jadrana. Arhipelag se sastoji od velikih otoka Cresa i Lošinja te 27 manjih otoka, koji su smješteni između Kvarnera, Kvarnerića, Riječkog zaljeva te otvorenog mora. Geoprometno prostor gravitira uglavnom riječkom prometnom čv...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
University of Zadar
2010-01-01
|
Series: | Geoadria |
Online Access: | http://hrcak.srce.hr/file/93540 |
id |
doaj-a6348c55b12b4b678774dc690a769bd4 |
---|---|
record_format |
Article |
spelling |
doaj-a6348c55b12b4b678774dc690a769bd42020-11-24T23:07:47ZengUniversity of ZadarGeoadria1331-22941848-97102010-01-0115226928662404Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelaguHrvoje Grofelnik0Andrije Mohorovičića Gymnasium, RijekaCresko-lošinjski arhipelag čini najveću otočnu prometnu cjelinu sjevernog Jadrana. Arhipelag se sastoji od velikih otoka Cresa i Lošinja te 27 manjih otoka, koji su smješteni između Kvarnera, Kvarnerića, Riječkog zaljeva te otvorenog mora. Geoprometno prostor gravitira uglavnom riječkom prometnom čvoru. Usmjerenost prometnog razvoja otoka determinirana je u drugoj polovici 20. stoljeća razvojem trajektnoga i otočnoga cestovnog prometa. Otočje danas ima izražene sezonske varijacije intenziteta cestovnog prometa zbog prevladavajuće turističke usmjerenosti pri valorizaciji prostora. U istraživanju se pristupilo parcijalnom određivanju ekološkog otiska cestovnog prometa na otocima s obzirom na emisiju CO2 i sposobnosti apsorpcije CO2 otočne površine. U sklopu istraživanja izrađen je model izračuna cestovne kilometraže na otocima te je posredno iz njega izračunata emisija CO2. Rezultati modela pokazali su značajne sezonske varijacije emisija CO2 na otocima koje su usko povezane s turističkom valorizacijom prostora i brojem nerezidentnih vozila na otocima. Istaknuti su omjeri sudjelovanja rezidentnih i nerezidentnih vozila na otoku koja utječu na emisiju sukladno svojoj energetskoj učinkovitosti. Istraživanje je pokazalo da je kapacitet apsorpcije CO2 na kopnenom prostoru cresko-lošinjskog arhipelaga oko 40 puta veći od emisije CO2 cestovnog prometa tijekom jedne godine.http://hrcak.srce.hr/file/93540 |
collection |
DOAJ |
language |
English |
format |
Article |
sources |
DOAJ |
author |
Hrvoje Grofelnik |
spellingShingle |
Hrvoje Grofelnik Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu Geoadria |
author_facet |
Hrvoje Grofelnik |
author_sort |
Hrvoje Grofelnik |
title |
Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu |
title_short |
Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu |
title_full |
Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu |
title_fullStr |
Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu |
title_full_unstemmed |
Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu |
title_sort |
ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu |
publisher |
University of Zadar |
series |
Geoadria |
issn |
1331-2294 1848-9710 |
publishDate |
2010-01-01 |
description |
Cresko-lošinjski arhipelag čini najveću otočnu prometnu cjelinu sjevernog Jadrana. Arhipelag se sastoji od velikih otoka Cresa i Lošinja te 27 manjih otoka, koji su smješteni između Kvarnera, Kvarnerića, Riječkog zaljeva te otvorenog mora. Geoprometno prostor gravitira uglavnom riječkom prometnom čvoru. Usmjerenost prometnog razvoja otoka determinirana je u drugoj polovici 20. stoljeća razvojem trajektnoga i otočnoga cestovnog prometa. Otočje danas ima izražene sezonske varijacije intenziteta cestovnog prometa zbog prevladavajuće turističke usmjerenosti pri valorizaciji prostora. U istraživanju se pristupilo parcijalnom određivanju ekološkog otiska cestovnog prometa na otocima s obzirom na emisiju CO2 i sposobnosti apsorpcije CO2 otočne površine.
U sklopu istraživanja izrađen je model izračuna cestovne kilometraže na otocima te je posredno iz njega izračunata emisija CO2. Rezultati modela pokazali su značajne sezonske varijacije emisija CO2 na otocima koje su usko povezane s turističkom valorizacijom prostora i brojem nerezidentnih vozila na otocima. Istaknuti su omjeri sudjelovanja rezidentnih i nerezidentnih vozila na otoku koja utječu na emisiju sukladno svojoj energetskoj učinkovitosti. Istraživanje je pokazalo da je kapacitet apsorpcije CO2 na kopnenom prostoru cresko-lošinjskog arhipelaga oko 40 puta veći od emisije CO2 cestovnog prometa tijekom jedne godine. |
url |
http://hrcak.srce.hr/file/93540 |
work_keys_str_mv |
AT hrvojegrofelnik ekoloskiotisakcestovnogprometanacreskolosinjskomarhipelagu |
_version_ |
1725617110496837632 |