Suodlučivanje zaposlenih u velikim poduzećima SR Njemačke

• Main Author: Slavko Juriša
• Format: Article
• Language: English
• Published: Faculty of Economics in Osijek 1991-01-01
• Series: Ekonomski Vjesnik
• Subjects: suodlučivanje; zaposlenici; modelski kompleks; SR Njemačka
• Online Access: https://hrcak.srce.hr/file/332464

U sisteme odlučivanja i upravljanja poduzećima razvijenih zemalja tržišne ekonomije ugrađeni su do našeg vremena brojni i različiti instrumenti i oblici participacije zaposlenih. Kao jedna od osnovnih tekovina ekonomske ili industrijske demokracije, participacija zaposlenih u SR Njemačkoj kodificirana je kao suodlučivanje (Mitbesstimmung). U genezi suodlučivanja nakon Drugog svjetskog rata (inspiriranoj i vajmarskim iskustvom) do našeg vremena oblikovan je vrlo složen, modelski kompleks, s tri jasno prepoznatljive razine ili modela. Prvi je ozakonjen 1952. godine, a odnosi se na suodlučivanje zaposlenih u pogonu. Njegov ideogram je savjet pogona (Betriebsrat) s precizno utvrđenim pravima suodlučivanja. Kodifikacija drugog modela datira iz 1951. godine i artikulira suodlučivanje zaposlenih u montan privrednom kompleksu (rudnici ugljena i poduzeća za proizvodnju željeza i čelika). Osnovni institucionalni segmenti tog modela su paritetni nadzorni odbor (Aufsichtsrat) i direktor rada. Model je poznatiji po nazivu “montan suodlučivanje". Ključni organi trećeg modela suodlučivanja također su paritetni nadzorni odbor i direktor rada. Od drugog se razlikuje po tome što se odnosi na "ostatak” velikih poduzeća njemačke privrede i što su stvarne participativne ingerencije zaposlenih znatno ograničenije od od onih u montan suodlučivanju. Predmet ovog rada je upravo taj model suodlučivanja, ozakonjen 1976. godine. Privodeći kraju višegodišnje istraživanje različitih aspekata suodlučivanja u privredi SR Njemačke, autor je iz planirane monografije izdvojio i pripremio za objavljivanje u znanstvenoj periodici karakteristične tekstove o navedenim modelima, od kojih su prva dva objavljena ranije. Imao je pri tome u vidu da radikalna reformska orijentacija na tržišnu ekonomiju kod nas, koja umjesto samoupravljanja i društvenog vlasništva pretpostavlja poduzetništvo i vlasnički pluralizam, aktuelizira i naš interes za participaciju zaposlenih u upravljanju poduzećem, kao i da bogato iskustvo suodlučivanja može u toj konotaciji biti inspirativno.