Utjecaj litoralizacije na demogeografski razvoj Dugog otoka
U radu su prikazana osnovna demogeografska obilježja Dugog otoka, posebice u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata, koji obilježava jačanje procesa litoralizacije, tj. koncentracija društvenog i gospodarskog života uz obale kopna i otoka. Snažna industrijalizacija na susjednom kopnu imala je negati...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
University of Zadar
2006-01-01
|
| Series: | Geoadria |
| Online Access: | http://hrcak.srce.hr/file/15047 |
| Summary: | U radu su prikazana osnovna demogeografska obilježja Dugog otoka, posebice u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata, koji obilježava jačanje procesa litoralizacije, tj. koncentracija društvenog i gospodarskog života uz obale kopna i otoka. Snažna industrijalizacija na susjednom kopnu imala je negativan utjecaj na demografski, a potom i gospodarski razvoj otoka. Zbog jačanja emigracije te drastičnog smanjenja nataliteta, nakon 1948. godine broj stanovnika na otoku značajno opada. Osnovno obilježje dobne strukture jest starenje, koje se očituje u neprestanom povećanju udjela otočana starije životne dobi te neprestanom smanjenju mlađih dobnih skupina obaju spolova.
Proces litoralizacije na samome otoku negativno se odrazio na prostorni razvoj pojedinih naselja. Premda su naselja u prošlosti većinom bila smještena na uzvisinama uz plodne dolomitne zone ili polja u kršu, poradi tranzicije s primarnog na sekundarni i tercijarni sektor djelatnosti ona se postupno spuštaju i šire prema obali. Stoga malobrojni otočani koji su odlučili ostati živjeti na Dugom otoku, pretežno naseljavaju obalni dio naselja, dok se u starim kamenim kućama seoskih jezgri uglavnom zadržava stanovništvo starije životne dobi. |
|---|---|
| ISSN: | 1331-2294 1848-9710 |