PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE
Problem odnosa između jezične strukture i govorećeg subjekta zahvaća skoro svaku lingvističku teoriju još i prije Ferdinanda de Saussurea koji je tu dihotomiju razvio do krajnjih konzekvenci u utemeljenju strukturalizma kao znanstvene paradigme. Tu centralnu dihotomiju prate i druge poput one između...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | Bulgarian |
Published: |
University of Rijeka. Faculty of Humanities and Social Sciences
2018-01-01
|
Series: | Fluminensia: Journal for Philological Research |
Subjects: | |
Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/310875 |
id |
doaj-481cd2c5f27b400ea76ad8ffe3fb51cd |
---|---|
record_format |
Article |
spelling |
doaj-481cd2c5f27b400ea76ad8ffe3fb51cd2020-11-25T01:18:47ZbulUniversity of Rijeka. Faculty of Humanities and Social SciencesFluminensia: Journal for Philological Research0353-46421848-96802018-01-01302209228PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKEKarlo JurakProblem odnosa između jezične strukture i govorećeg subjekta zahvaća skoro svaku lingvističku teoriju još i prije Ferdinanda de Saussurea koji je tu dihotomiju razvio do krajnjih konzekvenci u utemeljenju strukturalizma kao znanstvene paradigme. Tu centralnu dihotomiju prate i druge poput one između funkcije i forme te primata jezika ili mišljenja. Razmatrajući tako lingvističke teorije prije i poslije Saussurea možemo vidjeti da je svugdje barem implicitno prisutan ovaj problem. Kako bi se taj problem nadišao, u ovom se radu konstituciji govorećeg subjekta prilazi mimo ustaljenih dihotomija koristeći koncepte jezičnog upravljanja, metajezika te metajezične sposobnosti. Uz to dolaze pretpostavke o svjesnosti jezične djelatnosti, njezinu inherentno metajezičnom karakteru te mogućnosti konstituiranja subjektivnosti samoga govornoga aktera pomoću refleksivnosti i dijalogičnosti. U tu svrhu govoreći se subjekt provlači kroz tri dimenzije sa svojim specifičnim problemima – kroz filozofsku, političko i pragmatičku dimenziju. Glavna je značajka filozofske dimenzije ontološko i epistemološko utemeljenje jezičnoga fenomena te odnos jezika i mišljenja; kod političke dimenzije riječ je o pitanjima moći i hegemonije; na pragmatičkoj se razini ističe raspad dihotomije između deskriptivnosti i performativnosti kao različitih jezičnih funkcija. Konačno, cilj je rada na navedenim pretpostavkama afirmirati metalingvistiku univerzalnoga karaktera ostajući u imanentnim okvirima, tj. u okvirima samoga jezika.https://hrcak.srce.hr/file/310875govoreći subjektjezična strukturajezično upravljanjemetajezikmetajezična sposobnostmetalingvistika |
collection |
DOAJ |
language |
Bulgarian |
format |
Article |
sources |
DOAJ |
author |
Karlo Jurak |
spellingShingle |
Karlo Jurak PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE Fluminensia: Journal for Philological Research govoreći subjekt jezična struktura jezično upravljanje metajezik metajezična sposobnost metalingvistika |
author_facet |
Karlo Jurak |
author_sort |
Karlo Jurak |
title |
PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE |
title_short |
PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE |
title_full |
PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE |
title_fullStr |
PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE |
title_full_unstemmed |
PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE |
title_sort |
problem konstitucije govorećeg subjekta i mogućnost metalingvistike |
publisher |
University of Rijeka. Faculty of Humanities and Social Sciences |
series |
Fluminensia: Journal for Philological Research |
issn |
0353-4642 1848-9680 |
publishDate |
2018-01-01 |
description |
Problem odnosa između jezične strukture i govorećeg subjekta zahvaća skoro svaku lingvističku teoriju još i prije Ferdinanda de Saussurea koji je tu dihotomiju razvio do krajnjih konzekvenci u utemeljenju strukturalizma kao znanstvene paradigme. Tu centralnu dihotomiju prate i druge poput one između funkcije i forme te primata jezika ili mišljenja. Razmatrajući tako lingvističke teorije prije i poslije Saussurea možemo vidjeti da je svugdje barem implicitno prisutan ovaj problem. Kako bi se taj problem nadišao, u ovom se radu konstituciji govorećeg subjekta prilazi mimo ustaljenih dihotomija koristeći koncepte jezičnog upravljanja, metajezika te metajezične sposobnosti. Uz to dolaze pretpostavke o svjesnosti jezične djelatnosti, njezinu inherentno metajezičnom karakteru te mogućnosti konstituiranja subjektivnosti samoga govornoga aktera pomoću refleksivnosti i dijalogičnosti. U tu svrhu govoreći se subjekt provlači kroz tri dimenzije sa svojim specifičnim problemima – kroz filozofsku, političko i pragmatičku dimenziju. Glavna je značajka filozofske dimenzije ontološko i epistemološko utemeljenje jezičnoga fenomena te odnos jezika i mišljenja; kod političke dimenzije riječ je o pitanjima moći i hegemonije; na pragmatičkoj se razini ističe raspad dihotomije između deskriptivnosti i performativnosti kao različitih jezičnih funkcija. Konačno, cilj je rada na navedenim pretpostavkama afirmirati metalingvistiku univerzalnoga karaktera ostajući u imanentnim okvirima, tj. u okvirima samoga jezika. |
topic |
govoreći subjekt jezična struktura jezično upravljanje metajezik metajezična sposobnost metalingvistika |
url |
https://hrcak.srce.hr/file/310875 |
work_keys_str_mv |
AT karlojurak problemkonstitucijegovorecegsubjektaimogucnostmetalingvistike |
_version_ |
1725140445191733248 |