PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE

Problem odnosa između jezične strukture i govorećeg subjekta zahvaća skoro svaku lingvističku teoriju još i prije Ferdinanda de Saussurea koji je tu dihotomiju razvio do krajnjih konzekvenci u utemeljenju strukturalizma kao znanstvene paradigme. Tu centralnu dihotomiju prate i druge poput one između...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Karlo Jurak
Format: Article
Language:Bulgarian
Published: University of Rijeka. Faculty of Humanities and Social Sciences 2018-01-01
Series:Fluminensia: Journal for Philological Research
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/310875
id doaj-481cd2c5f27b400ea76ad8ffe3fb51cd
record_format Article
spelling doaj-481cd2c5f27b400ea76ad8ffe3fb51cd2020-11-25T01:18:47ZbulUniversity of Rijeka. Faculty of Humanities and Social SciencesFluminensia: Journal for Philological Research0353-46421848-96802018-01-01302209228PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKEKarlo JurakProblem odnosa između jezične strukture i govorećeg subjekta zahvaća skoro svaku lingvističku teoriju još i prije Ferdinanda de Saussurea koji je tu dihotomiju razvio do krajnjih konzekvenci u utemeljenju strukturalizma kao znanstvene paradigme. Tu centralnu dihotomiju prate i druge poput one između funkcije i forme te primata jezika ili mišljenja. Razmatrajući tako lingvističke teorije prije i poslije Saussurea možemo vidjeti da je svugdje barem implicitno prisutan ovaj problem. Kako bi se taj problem nadišao, u ovom se radu konstituciji govorećeg subjekta prilazi mimo ustaljenih dihotomija koristeći koncepte jezičnog upravljanja, metajezika te metajezične sposobnosti. Uz to dolaze pretpostavke o svjesnosti jezične djelatnosti, njezinu inherentno metajezičnom karakteru te mogućnosti konstituiranja subjektivnosti samoga govornoga aktera pomoću refleksivnosti i dijalogičnosti. U tu svrhu govoreći se subjekt provlači kroz tri dimenzije sa svojim specifičnim problemima – kroz filozofsku, političko i pragmatičku dimenziju. Glavna je značajka filozofske dimenzije ontološko i epistemološko utemeljenje jezičnoga fenomena te odnos jezika i mišljenja; kod političke dimenzije riječ je o pitanjima moći i hegemonije; na pragmatičkoj se razini ističe raspad dihotomije između deskriptivnosti i performativnosti kao različitih jezičnih funkcija. Konačno, cilj je rada na navedenim pretpostavkama afirmirati metalingvistiku univerzalnoga karaktera ostajući u imanentnim okvirima, tj. u okvirima samoga jezika.https://hrcak.srce.hr/file/310875govoreći subjektjezična strukturajezično upravljanjemetajezikmetajezična sposobnostmetalingvistika
collection DOAJ
language Bulgarian
format Article
sources DOAJ
author Karlo Jurak
spellingShingle Karlo Jurak
PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE
Fluminensia: Journal for Philological Research
govoreći subjekt
jezična struktura
jezično upravljanje
metajezik
metajezična sposobnost
metalingvistika
author_facet Karlo Jurak
author_sort Karlo Jurak
title PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE
title_short PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE
title_full PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE
title_fullStr PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE
title_full_unstemmed PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE
title_sort problem konstitucije govorećeg subjekta i mogućnost metalingvistike
publisher University of Rijeka. Faculty of Humanities and Social Sciences
series Fluminensia: Journal for Philological Research
issn 0353-4642
1848-9680
publishDate 2018-01-01
description Problem odnosa između jezične strukture i govorećeg subjekta zahvaća skoro svaku lingvističku teoriju još i prije Ferdinanda de Saussurea koji je tu dihotomiju razvio do krajnjih konzekvenci u utemeljenju strukturalizma kao znanstvene paradigme. Tu centralnu dihotomiju prate i druge poput one između funkcije i forme te primata jezika ili mišljenja. Razmatrajući tako lingvističke teorije prije i poslije Saussurea možemo vidjeti da je svugdje barem implicitno prisutan ovaj problem. Kako bi se taj problem nadišao, u ovom se radu konstituciji govorećeg subjekta prilazi mimo ustaljenih dihotomija koristeći koncepte jezičnog upravljanja, metajezika te metajezične sposobnosti. Uz to dolaze pretpostavke o svjesnosti jezične djelatnosti, njezinu inherentno metajezičnom karakteru te mogućnosti konstituiranja subjektivnosti samoga govornoga aktera pomoću refleksivnosti i dijalogičnosti. U tu svrhu govoreći se subjekt provlači kroz tri dimenzije sa svojim specifičnim problemima – kroz filozofsku, političko i pragmatičku dimenziju. Glavna je značajka filozofske dimenzije ontološko i epistemološko utemeljenje jezičnoga fenomena te odnos jezika i mišljenja; kod političke dimenzije riječ je o pitanjima moći i hegemonije; na pragmatičkoj se razini ističe raspad dihotomije između deskriptivnosti i performativnosti kao različitih jezičnih funkcija. Konačno, cilj je rada na navedenim pretpostavkama afirmirati metalingvistiku univerzalnoga karaktera ostajući u imanentnim okvirima, tj. u okvirima samoga jezika.
topic govoreći subjekt
jezična struktura
jezično upravljanje
metajezik
metajezična sposobnost
metalingvistika
url https://hrcak.srce.hr/file/310875
work_keys_str_mv AT karlojurak problemkonstitucijegovorecegsubjektaimogucnostmetalingvistike
_version_ 1725140445191733248