Naši pitomci u Loretu

• Main Author: Antun Dević
• Format: Article
• Language: deu
• Published: Catholic Faculty of Theology Đakovo 2006-01-01
• Series: Diacovensia
• Subjects: Đakovačka i Srijemska biskupija; Loreto; svećenički kandidati; odgoj; studij; isusovci
• Online Access: https://hrcak.srce.hr/file/73556
• ISSN: 1330-2655; 1849-014X

Ilirski kolegij u Loretu (Collegio Illyrico di Loreto) osnovao je papa Grgur XIII. za školovanje klera iz balkanskih zemalja pod Turcima. Otvoren je 1580. godine u talijanskom Loretu (Ancona), vode ga isusovci, pokrovitelj je jedan kardinal, a uzdržavalo ga je poznato Marijino svetište u tom gradiću. Od početka je kolegij imao 30 pitomaca koji su polazili gimnaziju i moralnu teologiju, a pri dolasku polagali prisegu da će nakon završenog studija postati svećenici i vratiti se djelovanju u svojoj domovini. Kolegij je bio predviđen za mladiće iz krajeva pod Turcima, ali kako oni zbog tamošnjih prilika nisu redovito stizali, većina pitomaca dolazi iz Dalmacije. Na pokušaj isusovaca da kolegij prošire i za one kojima je najpotrebniji, kanonici Marijina svetišta uspijevaju ga 1593. ukinuti. Papa Urban VIII. 1624. ponovno uspostavlja kolegij u Loretu, pod isusovačkom upravom, za 36 pitomaca, od toga 12 iz Dalmacije i 24 s turskog područja. Loretski kanonici kao uzdržavatelji ni ovaj put ne poštuju Papine odredbe pa kolegij i nadalje prima samo 20 mladića (od toga 4 turska podanika). Studij traje šest godina i obuhvaća filozofiju i teologiju. Nakon ukinuća isusovačkog reda 1773. u upravi se kolegija izmjenjuju biskupijski svećenici, dominikanci i barnabiti do 1797, kada je zatvoren dolaskom francuske vojske. Obnavlja ga 1834. papa Grgur XVI. pod imenom Collegio illirico-piceno, za talijanske pitomce i 12 pitomaca iz balkanskih zemalja. Vode ga opet isusovci, do pada Papinske države 1860. Premda zbog mnogih teškoća kolegij nikada nije ispunio očekivanja osnivača, imao je važnu ulogu za Crkvu i kulturu katolika u Hrvatskoj, Albaniji i Bugarskoj, odgojivši mnoge misionare, župnike, biskupe i književnike. S područja današnje Đakovačke i Srijemske biskupije te iz Bosne u ovom su se kolegiju školovala i za svećenički poziv odgajala 44 mladića.