Modeli odrednica građanstva kod mladih
U članku se istražuju odrednice (izvori) građanske svijesti i prakse građanstva među mladima (srednjoškolcima) u Hrvatskoj. U istraživanju je primijenjena složena metodologija za definiranje indeksa građanske svijesti i prakse građanstva (faktorske analize itd.), a nakon toga primijenjena su dva mod...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
Faculty of Political Science, University of Zagreb, Croatia
2004-01-01
|
Series: | Anali Hrvatskog Politološkog Društva |
Online Access: | http://hrcak.srce.hr/file/56608 |
id |
doaj-293e2cb645854843a4a89bfc2e7048a5 |
---|---|
record_format |
Article |
spelling |
doaj-293e2cb645854843a4a89bfc2e7048a52020-11-24T23:38:17ZengFaculty of Political Science, University of Zagreb, CroatiaAnali Hrvatskog Politološkog Društva1845-67071847-52992004-01-011.1197224Modeli odrednica građanstva kod mladihVladimir VujčićU članku se istražuju odrednice (izvori) građanske svijesti i prakse građanstva među mladima (srednjoškolcima) u Hrvatskoj. U istraživanju je primijenjena složena metodologija za definiranje indeksa građanske svijesti i prakse građanstva (faktorske analize itd.), a nakon toga primijenjena su dva modela analize (strukturalni i funkcionalni) izvora navedenih dimenzija građanstva. Istraživanje je pokazalo da postoji određena funkcionalna povezanost u svim modelima analize između dimenzija svijesti i prakse mladih (srednjoškolaca),osim za prosvjedno djelovanje i političku oleranciju. Zanimljivo je da se politička tolerancija ne može objasniti razvojem različitih dimenzija građanske svijesti učenika.To bi moglo značiti da se ona kod mladih razvija kao modus vivendi u društvu, a ne kao osmišljeno razumijevanje svijesti o ljudskim pravima i demokratskim normama. Dalje je pokazano da spol učenika i “školsko učenje” (zadaci odgoja) daju važan doprinos razvoju dimenzija građanske svijesti, ali ne i prakse građanstva, dok SES-učenika i “školska klima” imaju važan utjecaj na razvoj dimenzija prakse građanstva. To znači da školski uvjeti djeluju diferencirano na razvoj različitih dimenzija građanstva kod učenika. Taj rezultat na određen način razjašnjava uočenu dilemu u literaturi oko utjecaja školske klime. Jasno je da bi ova istraživanja trebalo nastaviti i još sustavnije razraditi školske uvjete i neke druge strukturalne karakteristike mladih.http://hrcak.srce.hr/file/56608 |
collection |
DOAJ |
language |
English |
format |
Article |
sources |
DOAJ |
author |
Vladimir Vujčić |
spellingShingle |
Vladimir Vujčić Modeli odrednica građanstva kod mladih Anali Hrvatskog Politološkog Društva |
author_facet |
Vladimir Vujčić |
author_sort |
Vladimir Vujčić |
title |
Modeli odrednica građanstva kod mladih |
title_short |
Modeli odrednica građanstva kod mladih |
title_full |
Modeli odrednica građanstva kod mladih |
title_fullStr |
Modeli odrednica građanstva kod mladih |
title_full_unstemmed |
Modeli odrednica građanstva kod mladih |
title_sort |
modeli odrednica građanstva kod mladih |
publisher |
Faculty of Political Science, University of Zagreb, Croatia |
series |
Anali Hrvatskog Politološkog Društva |
issn |
1845-6707 1847-5299 |
publishDate |
2004-01-01 |
description |
U članku se istražuju odrednice (izvori) građanske svijesti i prakse građanstva među mladima (srednjoškolcima) u Hrvatskoj. U istraživanju je primijenjena složena metodologija za definiranje indeksa građanske svijesti i prakse građanstva (faktorske analize itd.), a nakon toga primijenjena su dva modela analize (strukturalni i funkcionalni) izvora navedenih dimenzija građanstva. Istraživanje je pokazalo da postoji određena funkcionalna povezanost u svim modelima analize između dimenzija svijesti i prakse mladih (srednjoškolaca),osim za prosvjedno djelovanje i političku oleranciju. Zanimljivo je da se politička tolerancija ne može objasniti razvojem različitih dimenzija građanske svijesti učenika.To bi moglo značiti da se ona kod mladih razvija kao modus vivendi u društvu, a ne kao osmišljeno razumijevanje svijesti o ljudskim pravima i demokratskim normama. Dalje je pokazano da spol učenika i “školsko učenje” (zadaci odgoja) daju važan doprinos razvoju dimenzija građanske svijesti, ali ne i prakse građanstva, dok SES-učenika i “školska klima”
imaju važan utjecaj na razvoj dimenzija prakse građanstva. To znači da školski uvjeti djeluju diferencirano na razvoj različitih dimenzija građanstva kod učenika. Taj rezultat na određen način razjašnjava uočenu dilemu u literaturi oko utjecaja školske klime. Jasno je
da bi ova istraživanja trebalo nastaviti i još sustavnije razraditi školske uvjete i neke druge strukturalne karakteristike mladih. |
url |
http://hrcak.srce.hr/file/56608 |
work_keys_str_mv |
AT vladimirvujcic modeliodrednicagrađanstvakodmladih |
_version_ |
1725517115585200128 |