Topografija i klasifikacija digitalne muzikologije

• Main Author: Eleanor Selfridge-Field
• Format: Article
• Language: English
• Published: Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society 2017-01-01
• Series: Arti Musices
• Online Access: http://hrcak.srce.hr/file/284208
• ISSN: 0587-5455; 1848-9303

Područje digitalne muzikologije proširilo se vrlo brzo, ali i ponešto nepravilno. Povremeno se doima poput izobličenoga stabla ili karte za tumačenje – s ubrzanim rastom malenoga područja koje odjednom postaje vrlo krupno (optičko skeniranje izvora odgovarajuć je primjer tog fenomena) nakon čega uskoro dolazi do ubrzanog rasta u nesrodnom području. Mnogi digitalni projekti suočeni su s velikim brojem tehničkih problema koje je potrebno rješiti prije nego što se išta može uspješno predstaviti javnosti. Pregledom nekih od najpoznatijih i najkorištenijih digitalnih projekata (ViFaMusik, e-codices, Gallica, Gaspari Online, rana glazba, DIAMM i RISM) vidimo da ovise o opsežnoj suradnji te da i imaju povijest široke suradnje koja je u podlozi njihovih digitalnih napora. Prava inovacija koja više ovisi o digitalnim mogućnostima koje nisu bile dostupne prije deset godina uključuje Josquin Research Project, Beethoven Werkstatt i web-stranicu Machaut Society sa svojim Mirador preglednikom detalja u rukopisima. Kao online alat, RISM Manuscript Inventory uzoran je primjer križanja starih i novih metoda istraživanja. On objedinjuje informacije sakupljene tijekom desetljeća od strane knjižničara u preko šezdeset zemalja. Trenutno nudi više od milijun zapisa, te visoko kvalitetne bibliografske podatke zajedno s nedavno razvijenim alatima za pretraživanje glazbe. Stotine ljudi i znatna financijska sredstva učinili su njihovo trenutno djelovanje mogućim. Stavljanje RISM-a na mrežu (od 2011.) pretvorilo ga je iz ezoteričnog akronima u resurs koji naširoko konzultiraju izvođači i znanstvenici. Ne možemo znati što digitalnu muzikologiju čeka u budućnosti. Ipak, samo površan pregled prethodno nedostupnih primarnih izvora ponuđenih na web-stranicama brojnih nacionalnih knjižnica obećava da će poljuljati mnoga ustaljena znanja o glazbenoj prošlosti. Generacije i generacije udžbenika i monografija oslanjale su se na najbolje dostupne sekundarne izvore kada nije bilo pristupa primarnim izvorima. Za stotine tema više nije potrebno oslanjati se na sekundarne izvore. Primarnim izvorima od ranih napjeva do djela iz dvadesetog stoljeća lako je pristupiti preko mreže. Pristup tim izvorima duboko će promijeniti znanstveno istraživanje uklanjanjem furnira bezbrojnih slojeva akademske proze i otkrivanjem onoga što je glazba prošlosti doista bila. Pitanja interpretacije neće nestati, ali poboljšani pristup može im olakšati procjenu. (Priča o repertoarima izvan europskih umjetničkih glazbenih tradicija različita je samo u pojedinostima: izvori su vjerojatno dostupni kao audio ili video datoteke i često nema opširne ostavštine ranih spisa koju bi se propitivalo.) Svi izvori navedeni u ovom članku dostupni su bez naknade ili drugih zapreka.